Bukva

Bukva
List i plod bukve
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Fagales
Porodica	Fagaceae
Rod	Fagus
Vrste
Fagus sylvatica - Evropska bukva

Bukva (latinski: Fagus) је rod listopadnog drveća koji sadrži oko deset vrsta. Prirodno stanište mu je Evropa, Azija i Sjeverna Amerika. Raste u Južnoj i Centralnoj Evropi. Traži duboka, svježa i bogata tla, do 2000 m nadmorske visine. Jednodomna, jednospolna vrsta; listopadno drvo do 50 m visine i do 2 m prečnika. Kora je pepeljastosive boje, tanka i glatka do u duboku starost. Korijenov sistem je plitak i dobro razvijen. Listovi sjajnozeleni, eliptični, u mladosti trepavičasto dlakavi. Cvate u aprilu i maju mjesecu s listanjem. Muški cvjetovi u kuglastim cvatovima, ženski na kratkim peteljkama.^{[1][2] [3]}

Plod bukvica dozrijeva u jesen iste godine. Bukva optimum postiže u subalpinskom pojasu gdje tvori čiste ili mješovite sastojine (najčešće s jelom ili smrčom).

Američka  bukva (Fagus grandifolia), porijeklom iz istočne Sjeverne Amerike, i europska bukva (F. sylvatica), najpoznatije su rasprostranjene vrste širom Engleske i Euroazije. Obe vrste su ekonomski važno drvo i često se sade kao ukrasi u Europi i Sjevernoj Americi, a mogu narasti i do 30 metara. Uski, grubo nazubljeni, jako venski, plavo-zeleni listovi američke bukve dugi su oko 13 cm i žute u jesen. Nešto kraći, tamnozeleni listovi europske bukve u obliku jajeta postaju crveno-smeđi u jesen i, u blagim klimatskim uslovima, traju tokom zime. Obje vrste osjetljive su na bolesti bukovih listova, novu smrtonosnu biljnu bolest koja se vjerojatno širi nematodama.

Azijska vrsta, kineska bukva (F. engleriana), visoka oko 20 metara i japanska plava bukva (F. japonica), visoka do 24 metra, dijele se u podnožju na nekoliko stabljika. Japanska ili Sieboldova bukva (F. crenata) uzgaja se kao ukrasna na zapadnoj hemisferi. Meksička bukva, ili haya (F. mexicana), drvo često visoko 40 metara, ima klinaste listove. Orijentalna bukva (F. orientalis), piramidalno euroazijsko drvo visine oko 30 metara, ima sivkasto bijelo deblo i valovite klinaste listove duljine do 15 cm.^[4]

1. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9.CS1 održavanje: ref=harv (link)
2. ^ Dahlgren, R.M.; Clifford, H.T.; Yeo, P.F. (1985). The families of the monocotyledons. Berlin: Springer-Verlag. ISBN 978-3-642-64903-5. Pristupljeno 10. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
3. ^ Raven P. H., Johanson G. B. (1999). Biology. WCB/McGraw–Hill, New York.
4. ^ "Beech | Description, Uses, Nut, & Species | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 2. 6. 2023. Pristupljeno 21. 6. 2023.